Menu

A+ A A-

Intervju: Dr Sanja Milovanović o korišćenju antibiotika

  • Autor Nenad Popović

Antibiotici su jedno od najvećih dostignuća moderne medicine, ali problem je u tome što mikroorganizmi, kao što su bakterije, imaju sposobnost razvijanja otpornosti na antibiotike. Ukoliko ne budemo pažljivi i oprezni u korišćenju antibiotike, može se desiti da se izgubi to oružje (Svjetska zdravstvena organizacija).

Foto: Ilustracija/Pixabay

Dr Sanja Milovanović, klinički farmakolog u Bolnici “Sveti vračevi”: “Kovid je bolest koju izaziva virus i neopravdano je davanje antibiotika”

U našem ranijem intervjuu u aprilu ove godine, rekli ste da je  neracionalna primjena antibiotika bila posebno izražena u jeku pandemije od novembra 2020. godine Kakva je situacija danas, nakon više od godinu i po iskustva u liječenju pacijenata oboljelih od COVID-19, da li su se protokoli za liječenje promijenili...

Nažalost, po pitanju upotrebe antibiotika u liječenju kovid oboljelih pacijenata nije došlo do značajnije promjene. Još uvijek se borim sa lošom navikom da se u ranoj fazi bolesti ili u jasnom odsustvu simptoma i znakova koji nedvosmisleno ukazuju na postojanje bakterijske infekcije neopravdano koriste antibiotici. Ponovo moram naglasiti da je kovid bolest koju izaziva virus, a ne bakterija i da je potpuno neopravdano davanje antibiotika. Da, postoje situacije kada se virusna infekcija dešava istovremeno sa bakterijskom, ali postoje jasno definisane karakteristike oboljelog koje nam ukazuju na to. U svakom drugom slučaju, davanje antibiotika je štetno po pacijenta, odnosno štetno zbog toga što takva široka upotreba antibiotika u široj populaciji dovodi do promovisanja višestruko rezistentnih bakterija, a to nam u budućnosti može zadati ozbiljne problem u terapijskom smislu pa čak i kod, do sada, potpuno bezazlenih infekcija.

Da li imate komunikaciju sa primarnom zdravstvenom zaštitom u vezi uvođenja  antibiotika u liječenje oboljelih od COVID-19?

Naša Bolnica njeguje dobre odnose sa ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite i pored skoro svakodnevne komunikacije između nas ljekara, naše najviše rukovodstvo, na čelu sa direktorom prof. dr Zlatkom Maksimovićem, organizuje i zvanične sastanke sa predstavnicima domova zdravlja i privatnih specijalističkih ordinacija koje gravitiraju našoj ustanovi. Zaključci nakon takvih diskusija su uvijek objavljivani kroz medije, organizovani su skoro uvijek u nekim kritičnim momentima kao što su porast broja novozaraženih ili povećan broj upućenih bolesnika sa teškom kliničkom slikom i davali su uvijek dobre rezultate. Pandemija nas je organizovala u jedinstven sistem i mislim da smo odgovorili dobro na njene zahtjeve. Pored prerane upotrebe antibiotika, drugi gorući problem je i prerano uvođenje kortikosteroidne terapije i mi smo po tom pitanju već organizovali sastanak, te se nadamo da će se i po tom pitanju nešto promijeniti. Dodatni problem je i činjenica na koju već duže vremena apelujemo kao ustanova, a to je odsustvo kontrole izdavanja takvih lijekova u apotekama otvorenog tipa i mišljenja sam da se taj problem mora sistemski riješiti od strane nadležnih institucija.

Dr Sanja Milovanović, klinički farmakolog u Bolnici “Sveti vračevi”

Kakva je svjesnost o upotrebi antibiotika kod građana Republike Srpske? Da li se i dalje lijekovi uzimaju na svoju ruku? Da li imate prijedlog kako podići svijest o štetenosti nekontrolisane primjene antibiotika?

Ovo pitanje se odlično nadovezuje na prethodno pitanje. Da, svjesnost o upotrebi antibiotika kod građana Republike Srpske je na veoma nezadovoljavajućem nivou. Lijekovi se uzimaju na svoju ruku, a u posljednje vrijeme se čak i neopravdano produžava trajanje samoinicijativno započete terapije. Kovid je samo pogoršao već postojeću lošu naviku da se i za najbanalnije infekcije propisuju čak i širokospektralni antibiotici. Rutinska upotreba antibiotika u našem narodu loše nazvana kao “preventivno uzimanje antibiotika” je jedna od najlošije formiranih navika i sa njom se svakodevno borimo. Prijedlog nije jednostavan i, ponoviću, podrazumijeva uključivanje većeg broja institutcija različitog nivoa. Potrebno je strogo kontrolisati izdavanje, način propisivanja, edukovati ponovo sve zdravstvene radnike, a kroz javne nastupe promovisati posljedice koje sa sobom nosi neracionalna upotreba antibiotika.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske  ranije je najavilo da će pooštriti kontrole u apotekama zbog povećane potrošnje antibiotika u apotekama. Kakva je sada situacija?
Vi ste klinički faramakolog i svakodnevno imate uvid u antibiotsku terapiju koja se daje bolesnicima u Bolnici “Sveti Vračevi”. Koliko često imate konsultacije na odjeljenjima i šta uočavate?

Radujem se planu koji će se sprovoditi od strane nadležnog ministarstva i mi ćemo ga kao ustanova nastaviti sprovoditi. 

Kao specijalista kliničke farmakologije sam direktno uključena u farmakoterapiju većine hospitalizovanih pacijenata kako u kovid tako i u nekovid dijelu Bolnice. Konsultacije su česte, a posebno česte su kod bolesnika sa teškom i izrazito teškom kliničkom slikom kovida. Podsjetiću Vas da kod nas leže bolesnici sa veoma teškom, komplikovanom kliničkom slikom kovida i da zahtijevaju jedan multidisciplinaran pristup u dijagnostičko/terapijskom smislu. Stvar nam uvijek dodatno otežava kada dobijemo bolesnika koji je dobijao prerano kortikosteroidnu terapiju ili širokospektralne antibiotike, jer se kod tih bolesnika stvori privid koji kortikosteroidi tradicionalno stvaraju da je bolesnik bolje, a onda se dešava naglo pogoršanje, opet ponavljam najčešće i nažalost zbog nastanka ozbiljnih bakterijskih infekcija koje se komplikuju sepsom. Ako na to dodate i činjenicu da kortikosteroidi smanjuju snagu imunološkog sistema, ne morate biti ljekar da biste zaključili kakav efekat oni zbirno prave.

Da li su nam i u kojoj mjeri danas prijetnja tkz. bolničke bakterije?

Problem koji se vezuje za bolničke bakterije je problem koji je poznat širom svijeta više od 20 godina. Stvaranje novih antibiotika je dovelo do olakog propisivanja i nekontrolisane upotrebe. No, danas je daleko veći problem prokuženost multirezistentnih bakterija u vanbolničkim uslovima nego u bolničkim i to je nešto sa čime se svakodnevno suočavamo u praksi.

Uz primjenu antibiotika, obično se preporučuje i primjena probiotika. Koja je njihova uloga? Koji probiotici bi trebalo da prate antibiotsku terapiju?

Naša fiziološka crijevna flora je veoma važna u pogledu očuvanja imunološkog statusa organizma I danas je predmet brojnih kliničkih studija. Poremećaj crijevne flore može biti posledica različitih oboljenja, ali isto tako može dovesti I do nastanka određenog broja oboljenja, a to I jeste danas predmet brojnih medicinskih studija. Ono što jeste sigurno je da širokospektralna upotreba antibiotika narušava normalnu crijevnu flore, a istovremeno remećenjem prirodne ravnoteže dovodi do promovisanja potencijalno patogenih bakterija kao što je u prvom redu bakterija Clostridium difficille. Kada govorimo o Kovid-19 i ako na ovo dodamo činjenicu da Kovid sam po sebi djeluje negativno na ćelije u crijevima, dovodimo do zaključka da potpomažemo I sa ove strane težoj kliničkoj slici Kovid-19. Prema tome, svi bolesnici bi trebalo da koriste probiotske kulture koje imaju za zadatak da očuvaju normalnu ravnotežu crijevne flore.

Koje bakterije su nam danas najveća prijetnja kada je u pitanju rezistencija na antibiotike i da li je opravdana bojazan da bi u budućnosti mogli da imamo pandemiju neke “superbakterije”?  Stručnjaci navode da bi u skorijoj budućnosti otpornost bakterija na antibiotike mogla biti najveći uzrok smrtnosti u svijetu.

Cijela planeta ujednačeno ima problem sa istom grupom multirezistentnih bakterija i ja Vam mogu reći nazive onih koje su najzastupljenije klinički. U jedinicama intenzivnog liječenja su to Acinetobacter i Pseudomonas, potom multirezistentna Klebsiella, Proteus, Serratia. Kod osoba koje su na hroničnom program dijalize to je najčešće MRSA infekcija. Nekada bezazlena infekcija urinarnog trakta izazvana široko poznatom bakterijom Escherichia Coli je u bolničkim uslovima sve veći problem zbog rasta svoje rezistencije, nastala kao posledica neracionalne upotrebe bakterije u prehospitalnim uslovima.

Na kraju savjet o pravilnoj upotrebi antibiotika. Gdje pravimo grešeke? Izbor, način korištenja , učestalost..

Najvazniji savjet koji mogu nekome dati po ovom pitanju je da nikad, nikada samoinicijativno ne koristitie antibiotike već isključivo prema savjetu ljekara. 

/Draženka Tešić, Bolnica "Sveti vračevi"/

Napišite komentar, jer Vaše mišljenje je važno!