Menu
Kad Drina nije granica

A+ A A-

Prosvjetno - kulturno društvo "Filip Višnjić"

  • Autor Marija

Poseban pečat životu Bijeljine i cijele Semberije u periodu između dva svjetska rata dao je rad nekoliko društava u kojima se okupljala malobrojna gradska inteligencija predvođena ljekarom dr Vojislavom Kecmanovićem Đedom i prvim bijeljinskim veterinarom dr Joakimom Perendijom.

Godine 1919. najprije se osniva Društvo za čuvanje narodnog zdravlja, a dvije godine kasnije i Društvo za narodno prosvjećivanje. S obzirom na slične ciljeve, 1928. godine ujedinjuju se u Društvo za narodno prosvjećivanje i čuvanje narodnog zdravlja.

Kao kruna svih napora i akcija Društva, 20. novembra 1932. godine otvara se Gradska knjižnica i čitaonica u iznajmljenom prostoru prizemlja gradske vijećnice. Pored knjižnice u gradu, Društvo uspijeva da uspostavi i mrežu seoskih knjižnica.

Svojim aktivnostima ovo Društvo je istovremeno predstavljalo i važnu kulturnu poveznicu između Semberije i Srbije.

Jedna od najvećih i najznačajnijih manifestacija koju je Društvo iniciralo i realizovalo, bilo je obilježavanje stogodišnjice smrti guslara i narodnog pjesnika Filipa Višnjića. S obzirom da je ovo bila proslava i narodne pjesme i njenih anonimnih tvoraca uopšte, ova manifestacija je poprimila sveopšti značaj i proširila se na cijelu zemlju.

Pripreme proslave počele su još decembra 1933. godine. Zajedničkom saradnjom Odbora u Bijeljini i Odbora u Beogradu, kao i saradnjomsa predstavnicima različitih međunarodnih ustanova, društava i staleških organizacija, proslava je izvedena kroz brojne aktivnosti: organizovana su predavanja i svečane akademije širom zemlje o narodnoj pjesmi i Filipu Višnjiću; izdat je zbornik u slavu Filipa Višnjića i narodne pjesme; štampana su dva izdanja Višnjićevih pjesama (popularno u tiražu od 5000 primjeraka i naučno u broju od 2500), izrađene su dvije biste Filipove (rad vajara Sretena Stojanovića), jedna za Kalemegdan a jedna za Bijeljinu, kao i 100 reljefa (autora Ivana Jegera, vajara) i 30.000 slika-dopisnih karti sa likom Filipa Višnjića.

Selo Grk u kome je grob guslarov promijenilo je ime u Višnjićevo, a bijeljinsko Društvo svoj naziv u Prosvjetno-kulturno društvo „Filip Višnjić“. Proslava je bila prilika i za organizovanu posjetu Bijeljinaca grobu Višnjićevom.

U Filipovom rodnom selu Trnovi omogućeno je podizanje škole sa spomen-pločom sa njegovim likom (takođe rad Ivana Jegera). Proslavom je bilo predviđeno i da se na utrnulom ognjištu Vilića u Trnovi podigne velika mogila, što se ipak nije uspjelo realizovati.

Tokom 1940. godine, posebno se izdvajaju dvije akcije Društva: prikazivanje serije naučno-popularnih filmova u saradnji sa Kolarcem iz Beograda, i Nedjelja knjige organizovana od 17. do 24. novembra uz pomoć Šabačke čitaonice i Prosvjetnog društva „Karadžić“ iz Loznice.

Gradska knjižnica i čitaonica Prosvjetnog društva „Filip Višnjić“ bila je temelj na kome je 1946. godine nastala Narodna biblioteka „Filip Višnjić u Bijeljini.

/Tanja Lazić/

Napišite komentar, jer Vaše mišljenje je važno!