Menu
Slogan

A+ A A-

Spas u organizovanom otkupu i podsticajima

  • Autor Nenad Popović

Hladno proljeće, sušno ljeto, insekti i biljne bolesti ugrozili su poljoprivrednu proizvodnju, pa je godina za povrtare teška.

Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija

Prinosi su umanjeni, pa mnogi strahuju da neće uspjeti da vrate ni uloženo. Spas vide u organizovanom otkupu i podsticajima.

Pamte semberski povrtari teške godine, ali ovakva se dugo nije dogodila.

Porodica Mladena Savića u Crnjelovu na tri hektara površine pod plastenicima proizvešće 100 tona paprike i oko 200 tona paradajza. Berbu paprika su završili, a 25 tona već plasirali na tržište. Ove godine ogromna sredstva uložena su kako u zaštitu, tako i u navodnjavanje, a trenutna tržišna cijena paprike ne donosi zaradu.

– Radimo po 20 sati dnevno, mjesec dana spavam po sat, dva. Moram isporučiti papriku, paradajz i voziti lubenicu na pijacu. Ne mogu da pustim da propadne, a da uloženo povratimo – ne možemo. Osim vremenskih uslova i niske cijene problem nam je i nedostatak radne snage – kaže ova povrtar.

Proizvođače je ove godine spasla ugovorena proizvodnja, pa nisu bar mislili o plasmanu. Paprika je ugovorena sa Zemljoradničkom zadrugom “Povrtarstvo” i izvozi se za slovenačko tržište, a paradajz isporučuju Prehrambenoj industriji “Tanasić”.

– Kilogram paprike su nam plaćali 60 feninga, a na pijaci je marka do marku i po. Ali izbora nemamo. Domaće tržište je zasićeno paprikom, pa nemamo kome da prodamo. A za nas je najbolje kada znamo kome ćemo da prodamo. Ne mislimo o tržištu, nismo izloženi ucjenama nakupaca – kaže povrtar.

Insekti napadaju i toploljubive biljke na otvorenom, koje teško odolijevaju suši. Temperatura do 40 stepeni i mjesec dana bez padavina nanijele su štetu crvenoj paprici. Na visokim temperaturama skraćeno je vrijeme potrebno za razmnožavanje štetočina.

Povrtari muku muče i sa tripsom.

– Trips je insekt koji se vrlo brzo razmnožava i lako migrira, pa ga je teško uništiti. Mora se uporno raditi na njegovom iskorjenjivanju – naglašava Nestorović.

Teško je ispratiti put od sjetve sjemena do berbe plodova, jer cijene repromaterijala rastu, a na kraju je dobit neizvjesna zbog tržišne cijene.

Na tropskim temperaturama, praćenim sušom, teško je sačuvati povrće i u plastenicima i na otvorenom. Krečenje folija i mreže za zasjenjivanje štite biljke od ožegotina, a plastenike od pregrijavanja, u kojima je, uprkos svemu, nemoguće raditi poslije 12 sati.

Visoke temperature mamac su i za insekte. Paradajz je izložen napadu moljca.

– Već druga godina kako insekt moljac paradajza pričinjava ogromnu štetu na plodovima. Prvo gusjenice poležu jaja na list i inficiraju ga, a onda kreću na plod. Jedina uspješna je preventivna zaštita biljke, odnosno onemogućiti da se ne namnoži insekt – priča povrtar Rajo Kojić.

I agronomi upozoravaju da se mora raditi redovna zaštita, kojom se može kontrolisati ova populacija.

– Jedna ženka može da položi od 250 do 300 jaja. Ako dođe do prenamnoženja, ovaj insekt može da izazove štetu od 80 do 100 odsto roda – kaže agronom Vanja Nestorović.

/SrpskaInfo/

Napišite komentar, jer Vaše mišljenje je važno!