Menu
Mare

Sjene drveća mogu ohladiti gradove za 5 °C

  • Autor Marija

Održavanje ugodnih temperatura u gradovima je nužnost, a vrućine se najučinkovitije ublažavaju drvećem.

Svjetski se gradovi ubrzano zagrijavaju, a novo istraživanje ukazuje nam kako bismo ih u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti sadnjom stabala. Čini nam se kako je velika većina stanovnika gradova dobila naučnu potvrdu onoga što već intuitivno zna.

Stabla i zelene površine koje sada posadimo određivaće temperature naših gradova u sljedećem stoljeću.

Globalno zatopljenje utiče i na ubrzani porast temperatura u svjetskim gradovima, a priroda nam nudi najbolje rješenje – uzavreli gradovi bi se u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti zahvaljujući sjenama ispod stabala i krošnji drveća.

Lisnate smokve i magnolije, bukve i breze, platane i kesteni u sterilnom okruženju betona i asfalta suvremenih gradova svojim bi krošnjama mogli stvoriti prirodnu zaštitu koja bi snizila temperature za više od 5 °C tokom najvrelijih ljetnih dana i sve učestalijih toplinskih talasa.

Naučnici do ovog otkrića nisu došli testiranjem, korištenjem računskih simulacija ili tumačenjem satelitskih snimki. Ovaj zaljučak temelje na jednostavnom praćenju bicikla opremljenog vlastitom meteorološkom stanicom i bilježenjem temperatura zraka svakih pet metara duž deset ulica i raskrsnica, na dužini od približno sedam kilometara gusto izgrađene gradske infrastrukture.

Kako bi potvrdila zabilježene podatke, Carly Ziter sa Sveučilišta Wisconsin-Madison ponavljala je svaku vožnju između tri i dvanaest puta tokom različitih dijelova dana. Zaključak istraživanja je da su gradske ulice bile pregrijane budući da je Sunce nemilice pržilo kolnike, pločnike, nadvožnjake i trgove. Posve razumljivo, tamo gdje su postojale zelene površine ili sjena drveća, temperatura je bila niža. Carly Ziter je ponavljala je svaku vožnju između tri i dvanaest puta tijekom različitih dijelova dana.

Na mjestima gdje su bila po dva ili tri stabla i gdje su dvije petine neba bile zaklonjene njihovom krošnjom, temperatura je bila niža za prosječno 3,5 °C, a mjestimice - posebice tamo gdje su broj i gustoća stabala stvarali više hlada, čak i do 5,7 °C! Stabla ne stvaraju samo hladovinu, već izlučuju i vodenu paru. Ona izdišu vodu kroz puči (stome) u listovima i pružaju drugi mehanizam vanjskog hlađenja zraka. Razlika između temperature u hladu stabala i sunčeve svjetlosti može uzrokovati protok zraka. Ugljikov dioksid ulazi, a voda i kisik izlaze kroz puči (stome) u listovima.

Rezultati koji su objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences „upućuju na strategije upravljanja urbanim pokrovom zemljišta radi povećanja otpornosti na zagrijavanje gradova.“

Drugim riječima, stabla je dobro saditi bilo gdje, a posebno u džungli betona. Ovo otkriće ipak nije iznenađujuće. Istraživači već godinama proučavaju uticaj zelenila na zagrijavanje gradova i otkrili su da urbani pokrov drveća može doprinijeti domaćinstvima velikih gradova iznosom od čak 500 miliona do jedne milijarde dolara. Urbana stabla ne stvaraju samo hladovinu već mogu upiti ugljik iz atmosfere na načine koji odgovaraju bilo kojoj divovskoj kišnoj šumi, a sama prisutnost stabala u prigradskim naseljima može znatno doprinijeti vrijednosti zemljišta, kao i jednostavno prostor učiniti ugodnijim.

Vrući gradovi

Gradovi sutrašnjice zahtijevaće veliku pomoć stabala. Više od polovine svjetske populacije već je sada zbijeno u gradovima, a svi gradovi se već suočavaju s onim što se naziva učinak urbanog toplinskog ostrva: gradovi mogu biti topliji od okolnog područja za 3 °C ili više zbog svjetlosti, grijanja i hlađenja zraka, prometa, asfalta i pločnika.

Urbanistima je potreban što jeftiniji odgovor na sve intenzivnije i dugotrajnije toplotne talase koji će biti ozbiljna i potencijalno velika opasnost za zdravlje, s globalnim zagrijavanjem koje se kreće prema dostizanju svjetskog prosjeka većeg za 3 °C nego u bilo koje doba ljudske povijesti do kraja ovog vijeka, kada će u gradovima biti još veća gužva zbog porasta populacije.

Naučnici su dokazali da je gradsko drveće identične starosti u prosjeku dosta veće naspram drveća koje raste u ruralnim područjima jer brže raste.

Već ranije smo pisali o istraživanju prema kojem je utvrđeno kako stabla bolje napreduju u toplijim gradovima. Ovo i slična istraživanja potvrđuju ono što većina stanovnika gradova već intuitivno zna, iako se čini kako to pojedini gradonačelnici uporno odbijaju priznati.

Gradovima su potrebne zelene površine i ulice sa drvoredima, a zbog toga neće biti samo ljepši i ugodniji za život, već i hladniji. To nam preporučuju naučnici, a pitanje je hoće li gradske uprave i urbanisti prihvatiti njihove preporuke. Neki gradovi već uveliko rade na ozelenjavanju svojih površina, a neki ih uporno betoniraju, no nakon ovih saznanja svakako se nameće sljedeće pitanje, a to je kako najbolje iskoristiti ova otkrića.

„Nije dovoljno samo saditi stabla, trebamo razmisliti o tome koliko ih sadimo i gdje. Ne kažemo da sadnja jednog stabla ne znači ništa, no daleko veći učinak postići će se ako stablo posadi i vaš komšija te ako to isto učini njegov komšija i tako redom“, rekla je dr. Ziter.

Stabla i zelene površine koje sada posadimo određivaće temperature naših gradova u sljedećem vijeku. Šta još čekamo?

/ekovijesnik.hr/