Menu
Mare

Semberac uzgaja "super biljku": Konoplja šansa za mala i srednja gazdinstva u Srpskoj

  • Autor Marija

Semberski ratar Simo Laketić umjesto žitarica na 1,8 hektara ubuduće će gajiti konoplju - za građevinske i medicinske svrhe.
va proizvodnja šansa je za mala i srednja poljoprivredna gazdinstva, jer na malim površinama može da se ostvari prihod i do četiri puta veći u odnosu na konvencionalne usjeve.

Isplativost je razlog zbog kojeg se Laketić opredijelio ove godine za proizvodnju „super biljke“.

– Zahtjevno je, jer se sve mora raditi u skladu sa ekološkim standardima. To znači bez ikakve hemije, zaštite, a čak ni vještačka đubriva ne dolaze u obzir. Posebno kada se proizvodi za njemačkog otkupljivača moraju se ispoštovati svi zahtjevi. Imajući u vidu da se od konoplje proizvode i lijekovi moramo biti maksimalno odgovorni – kaže Laketić.

Pravilnik

Navodi da će, ako bude zadovoljan eksperimentalnom proizvodnjom, povećati površine pod ovom kulturom.

– Nadam se da ću proizvesti dobru konoplju, obezbijediti tržište ili bar uspostaviti kontakte za iduću godinu – naglašava Laketić.

Petnaestak preduzeća i poljoprivrednika u Srpskoj, od Banjaluke do Bijeljine, započeće ovog proljeća pionirski poduhvat – uzgoj industrijske konoplje od koje se pravi više od 22.000 proizvoda i koristi se u skoro svim granama – od prehrane do građevinske industrije, potvrdili su i u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS.

Novim Pravilnikom resornog ministarstva stvoreni su povoljni uslovi da poljoprivrednici prionu na posao. Mogu da proizvode cvijet konoplje, sjeme konoplje, list i stabljiku za pravljenje briketa, tako da neće imati nikakvog otpada, a briket je mnogo kaloričniji od nekih drugih drvnih vrsta.

Novim Pravilnikom postupak od nabavke sjemena do uzgoja je pojednostavljen. Da bi dobili odobrenje, osim dokaza da nisu osuđivani za zloupotrebu opojnih droga, proizvođači moraju zasijati minimalno jedan hektar.

Nadzor

Načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Saša Lali,ć ističe da onaj ko zasije konoplju mora u roku od 15 dana ovu proizvodnju da prijavi resornom ministarstvu, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Inspektoratu.

– Kontrolu i nadzor kompletnog procesa proizvodnje vršiće Republička uprava za inspekcijske poslove i MUP. Kontrolisaće se sam proces proizvodnje, a posebno sadržaj tetrahidrokanabinola THC-a u suhoj materiji, koji ne smije da pređe 0,2 procenta – naglašava Lalić.

Poljoprivrednicima je ostavljena sloboda da izaberu za koje namjene će proizvoditi ovu biljku.

– Imamo proizvođače koji rade za izvoz, neki od njih će praviti pelet, neki prerađivati u ulja. To će vjerovatno uskladiti s potrebama tržišta – naglašava Lalić.

Značaj
Ova jednogodišnja biljka nije zahtjevna ni što se tiče klime, a ni kvaliteta zemljišta. Značajna je kako u industriji papira, tekstilnoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, tako i u kozmetici, građevinarstvu i zaštiti životne sredine.

Sije se u periodu april – maj, a žetva je u septembru. Obavezan je međuredni razmak od dva metra kako bi se biljke sačuvale od bolesti i insekata, a bez hemijske zaštite.

Pioniri u ovoj proizvodnji kažu da tona briketa od stabljike konoplje košta oko 600 evra, dok hektar konoplje mijenja četiri hektara bukove šume. Svi pokazatelji govore – ovo je kultura koja obećava.

/srpskaInfo/