Menu

Psovanje i glupiranje na javnom mjestu može vam biti od koristi

  • Autor Nenad Popović

Naučnici su otkrili kako od nekih postupaka koje bismo ocijenili kao nepristojno ili loše ponašanje u stvari izvlačimo koristi, ne samo za nas lično, već i za svoju okolinu.

Foto: Facebook/Ilustracija
 

"Znam čovjeka koji je ostavio cigarete, piće, seks i masnu hranu. Bio je zdrav kao dren kada se ubio". Ovo je šala koju je ispričao televizijski voditelj i komičar Džoni Karson u jednoj svojoj emisiji koja ilustruje jednu neprijatnu istinu - ne možemo uvijek biti anđeli. A izgleda i da ne treba da budemo.

Istraživanja su otkrila da ovih pet nepristojnih stvari čine da se osjećamo bolje, da budemo kreativniji i da imamo uspešniju komunikaciju sa drugim ljudima, navodi profesor Ričard Stivens u svom članku na portalu Konverzejšn.

Psovanje

Blagodeti psovanja su do sada vrlo dobro utvrđene. Psovanje nam podiže toleranciju na bol, povećava fizičku snagu i pomaže u ostvarivanju socijalne kohezije. A nove studije neprestano pristižu.

Nedavno je jedna studija otkrila da psovanje pomaže da sačuvate mirnoću tokom vožnje. Stotinama vozača prikazane su situacije u saobraćaju koje će svakog vozača dovesti do ludila - pješak koji prelazi na crveno, vozač koji ne poštuje prednost i isiječe vas i nepropisno parkirano vozilo koje blokira prolazak.

Polovini ispitanika je dozvoljeno da psuje, naglas ili tiho, dok se od druge grupe zahtijevalo da ćuti. Ovi što su psovali poslije testa su saopštili da se osjećaju dobro, što sugeriše da im je psovanje pomoglo da iskale bijes tokom vožnje.

I sigurno je bolje da psujete u automobilu nekoliko minuta, nego da dođete na odredište i ponašate se loše prema ljudima u svojoj okolini jer ste bijesni.

Mnogo je razloga zašto je psovanje na prvom mjestu ove liste - jeftino je, lako dostupno i kalorijski neutralno sredstvo samopomoći.

Akohol

Danas je opšteprihvaćeno stanovište da ne postoji sigurna količina alkohola koju bi smjeli da konzumiramo. I pored toga, piće se toči na sve strane, a izgleda da je u umjerenim količinama potencijalno i od koristi.

Jedno nedavno istraživanje je otkrilo da nam alkohol pomaže da tečnije govorimo strani jezik. Ispitanici volonteri, studenti iz Njemačke koji žive i studiraju u Holandiji, dobili su da popiju džin tonik sa sadržajem alkohola otprilike jednakom kao dvije flaše piva.

Zatim je od studenata traženo da dva minuta razgovaraju samo na holandskom i to o problemu testiranja na životinjama. Ispostavilo se da su mnogo tečnije govorili holandski nego njihove kolege u kontrolnoj grupi koji su pili samo vodu.

Čini se da su opuštajuća svojstva alkohola ublažila svaki osjećaj društvene nelagode kada govorite na stranom jeziku. Nepotrebno je pominjati da umjerene količine alkohola takođe ublažavaju osjećaj socijalne anksioznosti i olakšavaju povezivanje sa ljudima oko nas.

Dosađivati se

Popularno stanovište u današnja užurbana vremena orijentisana samo ka uspjehu je da se dosađuju samo dosadni ljudi i da se na njih gleda s visine kao na ljenštine i nesposobnjakoviće. Ali da li je to stvarno tako?

Dosada je univerzalno ljudsko iskustvo – s vremena na vrijeme svi se dosađujemo. Psiholozi ovo stanje definišu kao osjećaj da nemate nikakve motive ili cilj – neuspješna namjera da se uključite u svijet. To je kao da ste u limbu.

Ali šta je poenta kada se osjećamo ovako? Jedan od odgovora je da nas dosada primorava da pokušamo da uspostavimo značenje, koje može pokrenuti našu kreativnost. Jedno istraživanje je pokazalo da su ispitanici u jednom eksperimentu kojima su puštani dosadni video-snimci (na primjer kako neko prostire veš), mnogo bolje izvršavali kreativne zadatke koji su im posle toga postavljeni.

Dakle, u stvari, dosada može biti osećanje koje treba prihvatiti kao stanje koje nam otvara nove mogućnosti i izazove.

Biti glup

Vjerovali ili ne, i od gluposti se može imati koristi – ili bar od spremnosti da priznate da se povremeno osjećate kao totalna neznalica. Mikrobiolog Martin Švarce je u jednom svom tekstu u časopisu Journal of Cell Science opisao neobičan susret sa starom poznanicom, jednom od najsjanijih osoba koju je upoznao, a koja je napustila naučnu karijeru i postala advokat. Rekla mu je da se odrekla nauke jer se uvijek osećala kao potpuna glupača.

Isprva mu je djelovalo da se ne slaže sa ovom šokantnom izjavom, dok sljedećeg dana nije shvatio da se i on, baveći se naukom, nekad osjeća glupo. Često nam nije jasno da li uopšte postavljamo prava pitanja, a kamoli da li pronalazimo prave odgovore.

Švarce je shvatio da smo primorani da se suočimo sa svojom "apsolutnom glupošću“, baš zbog toga što nemamo sve odgovore. Prihvatanje ovog osjećanja nas može osloboditi i omogućiti nam da lakše podnesemo usputne greške na putu do epohalnih otkrića.

Ovo ne važi samo na polju nauke. Dobro je po našu motivaciju da povremeno izazovemo sami sebe, pa čak i da posumnjamo u sebe. Istraživanja su pokazala da smo većinski previše sigurni u svoje sposobnosti, što može da sputava naš lični razvoj.

Kršiti pravila u javnosti

Jedna od posljednjih stvari na ovom spisku je kršenje društvenih normi i pravila. Kriminalno ponašanje, naravno, ne spada u ovu kategoriju. Ali postoje neki mnogo zanimljiviji načini pobune. Često nam se čini da nam treba malo više opuštenosti kako bismo se oslobodili beskonačnog pritiska bontona i učtivosti.

U jednoj zanimljivoj studiji istraživači su se odvažili da stotinak studenata završnih godina studija pošalju iz laboratorije i dozvole im da u javnosti prekrše neku društvenu normu i zabilježe posljedice svojih djela.

Jedan od studenata je trčao pokretnim stepenicama u tržnom centru u suprotnom smjeru. Drugi je spustio prozore na automobilu i glasno pjevao, a jedan je sjeo pored starije gospođe u gotovo praznom autobusu.

Šala na pokretnim stepenicama nije uspjela. Svi su negodovali. Međutim, prolaznici pored studenta koji je iz sveg glasa pevao u svom automobilu su ga pozdravljali, aplaudirali, pa čak i slijedili njegov primjer, dok je staroj gospođi u autobusu prijalo da sa nekim proćaska.

Sve u svemu, kada su svi primjeri evidentirani i kategorizovani, samo je manjina prestupa bila negativno prihvaćena (35,4 odsto). Ipak postoje i pozitivne strane nekih umjerenijih kršenja normi koje mogu biti sredstvo oslobađanja od stega konvencija i koje podstiču neku istinsku ljudsku toplinu i interakciju.

(RTS)