×

Toplotni talas koji je zahvatio naš region prizvao je uspomene na ljeto 2003. godine, kada je na kontinentu umrlo na desetine hiljada ljudi.

Veoma vreli periodi nisu neuobičajeni u Evropi. Hitna pomoć je u stalnom stanju pripravnosti kako bi se izborila sa tekućim izazovima.

Kako, dakle, toplotni talasi ubijaju i šta možemo da uradimo da se zaštitimo od dugih perioda visokih temperatura?

Ko je ugrožen?

 

Broj ljudi izloženih ekstremnim vrućinama značajno se povećao u 21. vijeku.

Između 2000. i 2016. godine, broj ljudi izloženih jakim toplotnim talasima povećao se za oko 125 miliona, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

U ovom periodu desio se veliki broj ekstremnih slučajeva, uključujući jedan 2003. godine, kada je od posljedica vrućine u Evropi stradalo 70 000 ljudi, i drugi 2010. godine, kada je došlo do 56 000 smrti tokom 44-dnevnog toplotnog talasa u Ruskoj Federaciji (podaci SZO-a).

– Starije osobe, bebe i djeca, trudnice, fizički i radnici koji rade na otvorenom, sportisti i siromašni skloniji su tome da više pate od vrućina – poručuju iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Stariji, trudnice i djeca ugroženi su zato što im je imunološki sistem slabiji.

Oni koji vrijeme provode napolju, na primjer radnici na farmama i oni bez prave zaštite, neuporedivo su izloženiji suncu. Veći fizički napor zagrijava tijelo, što ugroženima čini i one koji učestvuju u sportskim aktivnostima.

Vrućina i tijelo

Kad se temperatura iz okruženja poveća, tijelo pokušava da otpusti toplotu.

– Ako se temperatura oko nas zadrži na duži period negdje oko zdrave unutrašnje temperature naših tijela, to onda postaje opasno – kaže doktor Davron Mukhamediev, koordinator zdravlja za region Evrope pri Međunarodnoj federaciji Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (ICRF).

Vrućina tjera srce da pumpa više krvi ka površini kože, odakle se toplota ispušta u vazduh. To je razlog zbog kog koža nekih ljudi izgleda crvenkasto u vrelim okruženjima.

Simptomi toplotnog udara

1.Glavobolja, nesvjestica i nelagoda
2.Nemir i zbunjenost
3.Vrela, zarumenjena i suva koža
4.Ubrzano pogoršavanje stepena reakcija
5.Ubrzani ili jak puls
6.Tjelesna temperatura iznad 38 stepeni

Znojenje

Mi se mnogo i znojimo. Isparavanje za posljedicu ima hlađenje, ali efikasnost ovog mehanizma značajno se smanjuje ukoliko je temperatura okruženja ista kao temperatura kože ili je veća od nje.

– Temperature od preko 37 stepeni su posebno opasne. Čak i u danima kad je temperatura iznad 30 stepeni Celzijusa, trebalo bi da preduzmemo mjere da smanjimo izloženost vrućini. Vlažnost takođe igra veliku ulogu, jer kad je vlažnost vazduha velika, ljudima je teže da se znoje i ohlade – kaže Mukhamadiev.

Reakcije na ekstremnu vrućinu uključuju simptome kao što su nesvjestica i glavobolja.

– Brzi skokovi u akumulisanoj vrućini zbog izloženosti uslovima toplijim od prosječnih narušava tjelesnu sposobnost da reguliše temperaturu i za posljedicu može da ima čitav niz bolesti, uključujući grčeve od vrućine, iscrpljenost, toplotni udar i hipertermiju – kaže SZO.

Posljedice po zdravlje

Prvobitna izloženost može da izazove i oticanje i kožni osip.

– Kako se naša tela više trude, krvni sudovi se šire i produžavaju, i tečnost može da ističe kroz njihove zidove. Zna se da to izaziva toplotni edem ili otekla stopala, gležnjeve i noge, kao što se to dešava nekima od nas – kaže britanska vladina agencija Javno zdravlje Engleske.

Mješavina gubitka tečnosti od znojenja u sadejstvu sa nižim krvnim pritiskom može da dovede do ozbiljnijih problema.

Srčani udari

 

Ako je osoba izložena vrelini na duži vremenski period, povećavaju se šanse za smrtonosne srčane udare.

– Znojenje vodi do dehidracije, što smanjuje količinu krvi. Zbog toga srca pumpa jače kako bi cirkulisalo smanjenu količinu krvi po tijelu.Za ljude sa srčanim oboljenjima i one sklone srčanom udaru, ove promjene mogu da preopterete srce i završe se srčanim zastojem – kaže Toni Stabs, izvršni direktor Australijske fondacije za srce.

Toplotni udar

Pored toga što negativno utiče na kardio-vaskularni sistem, izloženost visokim temperaturama u dužem vremenskom periodu može da izazove i toplotni udar, koji zahtijeva momentalnu medicinsku intervenciju.

Toplotni udar izaziva otkazivanje hipotalamusa, predjela mozga koji kontroliše tjelesne funkcije kao što su znojenje.

Toplotni udari nastaju ako tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, sprečavajući da ćelije i tjelesni sistemi funkcionišu normalno – poručuju iz Nacionalne zdravstvene službe, tijela koje nadgleda sve zdravstvene službe u Velikoj Britaniji.

Kad hipotalamus otkaže, on nam oduzima našu sposobnost znojenja i samim tim kontrolisanja tjelesne temperature.

– Oni kojima se to desi mogu da iskuse ubrzano disanje, glavobolju, letargiju, zbunjenost ili čak gubitak svijesti. Ukoliko im se ne ukaže hitna pomoć, to može da se završi otkazivanjem više organa i smrću – kaže NZS.

Smrt

Svake godine hiljade ljudi iz zemalja od Indonezije do Meksika umire zbog zdravstvenih problema izazvanih vrućinom.

– Ljudi mogu da umru za nekoliko sati ukoliko je spoljna temperatura viša od 38-42 stepeni Celzijusa sa visokom vlažnošću, kad tijelo ne može da se privikne na te uslove – kaže Mukhmadiev.

Smanjenje količine vremena provedenog u aktivnostima napolju, unošenje vode i pravljenje čestih odmora može da pomogne da se tijelo brzo oporavi.

– Smrt i hospitalizacija od vrućine može da se desi ekstremno brzo (istog dana) ili da ima odloženo dejstvo (nekoliko dana kasnije) i za posljedicu ima ubrzanu smrt ili bolest kod već od ranije narušenog zdravlja, naročito u prvim danima toplotnog talasa – kaže SZO.

Kako izaći na kraj s toplotnim talasom?

• Izbjegavajte vrućinu: klonite se sunca i ne izlazite između 11 i 17 časova (najtoplije doba dana) ako ste osjetljivi na dejstvo vrućine.

• Hladite prostorije koristeći roletne ili reflektujući materijal na prozorima.

• Tuširajte se hladnom vodom ili pravite hladne kupke i prskajte se hladnom vodom.

• Pijte mnogo tečnosti i izbjegavajte pretjerani unos alkohola – voda, mlijeko sa malo masnoće, čaj i kafa su dobre opcije.

• Nosite vrećastu odjeću koja vas hladi, kape i sunčane naočale ako ste napolju.

• Proveravajte prijatelje, rodbinu i komšije koji su možda manje sposobni da se staraju o samima sebi.

Otpornost

Destruktivni potencijal toplotnih talasa dobro je dokumentovan i mnogi gradovi i zajednice počeli su da razvijaju akcione planove.

Ali čini se da bi i ljudsko tijelo moglo da radi na rješenju.

Tim istraživača sa Univerziteta u Harvardu proučavao je smrti uzrokovane vrućinom u 105 američkih gradova između 1987. i 2005. godine i zaključio da je rizik od smrti od vrućine u značajnoj mjeri opao.

– Stanovništvo je vremenom postalo otpornije na vrućinu – zaključili su autori.

Ali rizici još nisu u potpunosti nestali.

– Povećanje prosječnih temperatura za 2,8 stepena Celzijusa dovešće do dodatnih 1 907 smrti po ljetu u svim gradovima – upozorila je studija.

Bolje spriječiti nego liječiti

Koristeći zdrav razum, čovjek može da umanji zdravstvene rizike uzrokovane vrućinom.

– Uopšteno gledano, ne preporučuje se da se ostanete napolju više od dva do tri sata na veoma visokim temperaturama. Važno je često praviti odmore u hladu, naročito između 10 prijepodne i 5 popodne – kaže Mukhamadiev.

Pazite na sebe, porodicu i komšije. Telefonski poziv ili kucanje na vrata mogu da spasu život.

/SrpskaCafe/

SERVISNE INFORMACIJE
Ujutro vedro, a tokom dana sunčano i toplo, mjestimično i vruće. Vjetar slab, istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura od 10°C do 16°C, na jugu do 21°C. Najviša dnevna temperatura vazduha od 28°C do 33°C, na jugu i sjeveru do 36°C. U utorak(20.08): Ujutro vedro
Planirana isključenja električne energije za 20. 8. 2019.       Elektroenergetski objekat   Područje bez napajanja   Vrijeme prekida isporuke Početak Završetak TS Trnjaci 7 Jedan NN izlaz prema Zlatnom klasu 08:00 13:00 TS Ledinci 2 Jedan NN izlaz, dijelovi ulica R
Informacija o vodosnabdijevanju – 19.8.2019. Zbog otklanjanja kvarova na vodovodnoj mreži, danas, u vremenu od 08:00 do 14:00 časova, vode neće biti u ulicama: Jasenovačkih mučenika, Marka Miljanova, Metohijska i Loznička u Bijeljini, uključujući i sve manje priključne, susjedne ulice, te u nasel
HIT NEDJELJE
Hit nedelje
NARODNI OBIČAJI SEMBERIJE
Pan radio Bijeljina © 2018
Powered by limun.co

Invisible menu