×

Na današnji dan 1868. godine rođen je srpski pjesnik i akademik Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama “Ostajte ovdje”, “Emina”, “Veče na školju”, “Ne vjeruj”, “Pretprazničko veče”…

Šantić je rođen u Mostaru, gdje je proveo većinu života. Otac mu je umro u ranom djetinjstvu, pa je živio u porodici strica Miha zvanog Adža. Imao je dva brata – Jeftana i Jakova, kao i sestru Persu, dok mu je druga sestra – Zorica, umrla još kao beba.

Pošto je živio u trgovačkoj porodici, ukućani nisu imali dovoljno razumijevanja za njegov talenat. Završio je trgovačku školu u Trstu i LJubljani, a potom se 1883. godine vratio u Mostar.

U gradu je zatekao “neobično mrtvilo”, koje je bilo posljedica “ugušenog hercegovačkog ustanka protiv Austrije”. U prvo vrijeme bio je prilično povučen, vodio je knjige u porodičnoj trgovini, te čitao listove i knjige do kojih je mogao doći u Mostaru.

Nekoliko godina kasnije započeo je svoj književni i društveni rad. Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. vijeka.

Početkom 1887. godine postao je saradnik “Goluba”, zatim časopisa “Bosanska vila”, te “Nove Zete”, “Javora”, “Otadžbine”. Naredne godine osnovao je Srpsko pjevačko društvo “Gusle”, a potom je izabran za prvog potpredsjednika mostarskog pododbora “Prosvjete”. Pripadao je mostarskom krugu književnika okupljenom oko lista “Zora”, koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti su ga hapsile.

Na početku svog pjesničkog stvaralaštva bio je pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanovića – Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim i rodoljubivim motivima.

Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić je dostigao između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme. Šantićeva poezija je puna snažnih emocija, ljubavne tuge, ali i bola i prkosa za socijalno i nacionalno obespravljen narod kome je i sam pripadao. Njegova muza je na razmeđu ljubavi i rodoljublja, idealne drage i napaćenog naroda.

Rodoljubiva poezija je poezija rodne grude i domaćeg ognjišta “Moja otadžbina”, a u nekim od svojih najpotresnijih pjesama Šantić pjeva o patnji onih koji zauvijek napuštaju domovinu i odlaze u tuđi svijet “Ostajte ovdje”, “Hljeb”. Šantić naglašava patnju i mučeništvo kao najvažnije momente u istorijskoj sudbini srpskog naroda “Mi znamo sudbu”.

Ljubavna poezija mostarskog pjesnika razvila se pod jakim uticajem sevdalinke. Ambijent njegovih ljubavnih pjesama je ambijent bašte, behara, hamama, šedrvana…, a djevojke koje se pojavljaju u njegovim stihovima su skrivene ljepote, okićene đerdanima. Takva je pjesma “Emina”, a duh te pjesme je toliko pogođen da je pjesma ušla u narod i pjeva se kao sevdalinka.

Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 3. februara 1914. Umro je od tuberkuloze u Mostaru 2. februara 1924. godine.

/Srpska/nfo/Foto: SrpskaInfo/

SERVISNE INFORMACIJE
U subotu (24.08): Ujutro promjenjljivo do pretežno oblačno na zapadu i sjeveru, u ostalim predjelima s umjerenom oblačnošću, a na jugu vedro. Tokom dana sunčano i sa sunčanim intervalima, uz promjenjljivu oblačnost i rast oblaka nestabilnosti. Popodne sa mjestimičnim pljuskovima i rijeđom grmljavi
Planirana isključenja električne energije za 25. 8. 2019.     Elektroenergetski objekat   Područje bez napajanja   Vrijeme prekida isporuke Početak    Završetak DV 10 kV Novo selo Naseljena mjesta: Popovi, Dijelovi, Novo Selo, ulica Dimitrija Tucovića od semafora prema Žitoprometu,i dio ul
Informacija o vodosnabdijevanju – 23.8.2019. Zbog otklanjanja kvarova na vodovodnoj mreži i priključenja novih korisnika na vodovodnu mrežu, danas, u vremenu od 08:00 do 14:30 časova, vode neće biti, u najčešće dvočasovnim – tročasovnim intervalima, u ulicama: Vasilija Ostroškog, Petra Lubarde, V
HIT NEDJELJE
Hit nedelje
NARODNI OBIČAJI SEMBERIJE
Pan radio Bijeljina © 2018
Powered by limun.co

Invisible menu